Vijesti
Multithumb found errors on this page:

There was a problem loading image http://www.komentar.hr/portal/images/resized/images/stories/tribina_587_310.jpg

U kongresnoj dvorani studentskog doma „Cvjetno naselje" u organizaciji udruge Istina se održala četvrta tribina na temu „UTJECAJ (NE)ULASKA U EU NA HRVATSKO GOSPODARSTVO". Gosti izlagači tribine su bili prof. Davor Perkov, dr. Zoran Aralica te Mislav Žitko, a moderator je bio Marko Jurčić.

Organizatori su htjeli upoznati građane, kroz javnu raspravu, sa razinom pripremljenosti gospodarstva Republike Hrvatske za tržišno natjecanje u EU, postojanje alternative (mogućnost samostalnog pokretanja posrnule proizvodnje), zatim budućnost eurozone i utjecaj eurozone na Republiku Hrvatsku u slučaju ne ulaska u EU.

Diktirana monetarna politika

„Europska Unije je nastala na temelju Europske ekonomske zajednice tj. povezivanjem putem novca, a da prvo nije došlo do njenog fiskalnog ujedinjenja", istakao je Zoran Aralica. Takva Europska unija ima tvorničku grešku. Monetarna politika je diktirana od strane Njemačke koja vodi restriktivnu politiku orijentiranu na zaštiti vlastitih banaka. „Jačanje mehanizama represije je trenutna tendencija u EU", istakao je Zoran Aralica.

Na pitanje moderatora je li gospodarstvo Republike Hrvatske spremno za tržišno natjecanje prof. Perkov je istakao kako Hrvatska nema kapital, tehnologiju i ljudske resurse. Istakao je kako ne možemo biti konkurentni kad smo proizvodnju gotovo uništili. Strateška partnerstva, lobiranje i prijateljstvo su ključni čimbenici za rast gospodarstva. „Prije svega spomenutoga mi najprije moramo znati što mi želimo kao zemlja", kazao je Pekov.

Nedostatak vizije

Mislav Žitko je istakao kako je nedostatak vizije, samim time i strategije, hrvatske političke elite kroz dva desetljeća dovelo do sadašnje situacije u gospodarstvu. Naglasio je da nema ključne javne rasprave po pitanju ulaska u EU. „Ako nemamo ekonomskog programa, samim time ne možemo procijeniti što nam Unija nudi, a što ne nudi, istakao je Žitko. „Pojavio se demokratski deficit, tj. neaktivnost građana u javnim pitanjima. To je naličje „života na kredit" u tranzicijskim zemljama i pozicija Hrvatske kao periferne zemlje, bankocentrične zemlje gdje vlada uvozni lobij", rekao je Mislav Žitko.

Za oporavak hrvatskog gospodarstva potrebna je strategija obrazovanja, istakao je Mislav Žitko. „Na koji ćeš način organizirati vlastite resurse i upravljati sa vlastitim ljudima" je ključno pitanje. „Budućnost naroda je ovisna o mogućnosti razmišljanja njene inteligencije," istakao je Zoran Aralica.

Zoran Aralica smatra da će se EU raspasti, jer „sustav počiva na novca, umjesto na ekonomiji razmjene, što znači da se sustav mora temeljiti na solidarnosti, a bez identiteta nema solidarnosti". Ekonomija temeljena na tendenciji naglašavanja primjenjenih i tehničkih znanosti nije održiva bez humanističkih znanosti, jer one tragaju za odgovorima na ključna pitanja; identiteta, solidarnosti i nacija.

Problem je identitet

Mislav Žitko kao sociolog naglašava da je ekonomija ključna za razumijevanje i promatranje široke slike društva, dok ekonomist Zoran Aralica postavlja pitanje identiteta kao problem. „Upravo na primjeru izlagača vidimo da su humanističke i društvene znanosti nezaobilazan spoj kad je riječ o promjenama u gospodarstvu.

Dok je ekonomija funkcionirala u EU sve je išlo glatko, a kad je došla ekonomska kriza počelo se sve urušavati jer se netko dosjetio kako nema nikakvog identiteta, horizontalne solidarnosti, te nedostaje kulturna i duhovna razina što može nositi zajednicu kroz krizna vremena. Iz tog razloga su trenutno u vrhu potražmnje filozofi, sociolozi i književnici, komentirao je Nino Raspudić iz publike.

Hrvoje Mandić

Video - tribine

You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.

Prijava / registracija



Login With Facebook