IZLAZNOST NA IZBORE BI PRVI PUT MOGLA BITI ISPOD 50 POSTO

 IZLAZNOST NA IZBORE BI PRVI PUT MOGLA BITI ISPOD 50 POSTO

Photo: dulist.hr

Spread the love

29. 06. 2020. / 09:30 h

Objavio: Istina.hr / Izvor: Jutarnji.hr

Izvanredni profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Goran Čular: ‘U pitanje može doći legitimnost buduće Vlade‘ ali samo psihološki

Kako svaki dan prenosimo vijesti koje se odnose ili na Corona virus ili na parlamentarne izbore, jutros smo se odlučili prenijeti vijest koju je objavio jutarnji.hr a koja se odnosi na oboje tj. na izbore u doba Corona virusa:

“Hoće li strah od koronavirusa odvratiti građane od izlaska na birališta u nedjelju 5. srpnja? Idemo li u susret parlamentarnim izborima koji će biti rekordni po niskom odazivu i kome bi to odgovaralo? Sve su to pitanja koja se nameću uoči skorih izbora od kojih nas dijeli samo devet dana dok broj zaraženih i onih u samoizolaciji ponovno raste, a s njima i strah od zaraze. Za taj strah, kako iskustvo pokazuje, najviše razloga imaju stariji.

Izvanredni profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Goran Čular, čija su uža znanstvena specijalnost političke stranke, ističe da je Hrvatska i inače od prvih višestranačkih izbora 1990. suočena sa stalnim padom izlaznosti na parlamentarne izbore. Iznimka su, napominje, bili samo izbori 2000. godine kad je izlaznost porasla, ali takav privremeni skok uobičajen je na takozvanim kritičnim izborima koje građani iz određenih razloga dožive kao sudbinske.

Generacijsko obilježje

Nakon 2000. trend pada izlaznosti ponovno se nastavio da bi na posljednjim izborima za Sabor, u rujnu 2016., prvi put pao na manje od dva milijuna birača koji su izašli na birališta, odnosno na njih samo 52,59 posto. Ako bismo željeli raditi projekciju o tome što će biti s izlaznošću na predstojećim izborima i kako bi ona mogla utjecati na izborni rezultat, važno je, kaže Čular, imati na umu više parametara.

Istraživanja koja Fakultet političkih znanosti provodi nakon svakih parlamentarnih izbora na uzorku od 1000 ispitanika, a u kojima se analizira karakteristike i ponašanje birača pojedinih stranaka, pokazuju da je izlaznost na izbore snažno generacijski obilježena. Na izbore od 90-ih do danas u Hrvatskoj (i ne samo u Hrvatskoj) najmanje izlazi generacija birača u dobi između 18 i 28 godina. U starijim dobnim skupinama birača izlaznost raste, a najveća je u dobnoj skupini od 45 do 65 godina.

Istraživanja, ističe dalje Čular, pokazuju da najstarije birače imaju etablirane stranke HDZ i SDP. Na izborima 2011. prosječni birač u Hrvatskoj bio je star 46 godina, dok je prosječna starost birača HDZ-a iznosila 52 godine, a SDP-ovih nešto manje od 49 godina. Istraživanje provedeno nakon parlamentarnih izbora 2016. pokazuje da je prosječna dob birača HDZ-a i dalje iznosila 52 godine, a birači SDP-a u međuvremenu su ostarjeli i prosječna dob im je narasla na 52,5 godina. Birači novih stranaka Mosta i Živog zida bili su značajno mlađi i dob im je u prosjeku bila 43 i 40 godina.

HDZ i SDP sve stariji

Terensko istraživanje provedeno na 1000 ispitanika u veljači ove godine prvi je put, navodi Čular, obuhvatilo i birače Miroslava Škore. Pokazalo je da su birači HDZ-a i SDP-a još dodatno ostarjeli, prosječna dob za obje stranke je 54 godine, ona birača Mosta 35,5 godina a Škorinih 41 godinu. Želimo li raditi neke pretpostavke o tome što će biti s izlaznošću na predstojećim izborima i kako bi ona mogla utjecati na izborni rezultat, na temelju ovih uvida možemo razlikovati dva moguća utjecaja: prvo je redovni pad izlaznosti, tj. nastavak dosadašnjeg trenda pada, a drugo je situacijski pad izazvan nekim specifičnim razlozima.

U ovom slučaju ti su razlozi činjenica da se izbori održavaju tijekom ljeta i u uvjetima epidemije koronavirusa. Generalno uzevši, rekao nam je Čular, smatra se da od niske izlaznosti profitiraju velike stranke koje imaju dobru organizacijsku infrastrukturu i lojalne birače koji su uvijek spremni izaći na birališta i glasati za svoju stranku.

Mlađi apstiniraju

U tom pogledu bi niska izlaznost mogla odgovarati HDZ-u i SDP-u, ali činjenica da te dvije stranke imaju najstarije birače mogla bi u ovom okolnostima umanjiti tu prednost.

Prvo, tu je strah od izlaska na biralište zbog koronavirusa, a drugo, dio naših starijih sugrađana ima naviku u ljetnim mjesecima mijenjati boravište i odlaziti u vikendice na more ili u druge dijelove Hrvatske. Malo je vjerojatno da će oni putovati u Zagreb kako bi glasali ili na vrijeme tražiti da im se omogući glasanje izvan mjesta prebivališta. Tako bi ti situacijski razlozi, napominje Čular, mogli anulirati prednosti koje ima velika stanka i lojalno članstvo.

Nove stranke kao što su Most i sada Škorin Domovinski pokret imaju mlađe birače koje koronavirus vjerojatno neće u značajnijoj mjeri odvratiti od izlaska na birališta, ali istraživanja pokazuju da mlađi birači, pogotovo oni mlađi od 30 godina, ionako u većoj mjeri apstiniraju od izbora pa njihov slabiji odaziv neće značajnije utjecati na izborni rezultat. Dakle, rezimira Čular, teško je sa sigurnošću unaprijed reći kome će niska izlaznost pomoći, a kome odmoći.

“U svakom slučaju, i jedan i drugi utjecaj, i kontinuirani pad i situacijski pad odaziva, vode u istom smjeru – izlaznost bi na ovim izborima prvi put mogla pasti na manje od 50 posto, a to je psihološka granica koja može dovesti u pitanje legitimnost bilo koje opcije koja sastavlja Vladu”, zaključuje Čular.

Istina.hr će i dalje izvještavati o ove dvije teme ali isto tako uvijek iskoristiti prigodu i pozvati birače da izađu na izbor. Zato – SVI NA IZBORE.

Facebook Comments